U domaćoj privrednoj praksi, najveći broj biznis planova radi se za potrebe tzv. eksternih korisnika – potencijalnih kreditora i investitora. To je zato što je kod investicionih fondova, odnosno banaka i drugih kreditnih institucija biznis plan conditio sine qua non za uzimanje u razmatranje investicionog, odnosno kreditnog predloga. A cilj je da se pokaže da je predloženi investicioni projekat profitabilan i podoban za finansiranje. Drugim rečima, investiciona odluka je već doneta, a biznis plan je u funkciji zatvaranja finansijske konstrukcije. Naravno da nijedan privrednik, odnosno privredni subjekt ne donosi odluke o investiranju tek tako, intuitivno (mada ima i toga!). Ali najčešće izostane sveobuhvatna analiza tržišne, organizacione i finansijske izvodljivosti projekta i detaljna i objektivna analiza i ocena trenutnog stanja i poslovnog kapaciteta samog investitora (preduzeća).
Biznis plan ne bi smeo da bude formalnost, niti je sama forma biznis plana od suštinske važnosti. Naprotiv, to je esencijalni dokument u procesu investicionog odlučivanja. Biznis plan treba da bude rezultat kompetentnog, obuhvatnog i kontinuiranog procesa poslovnog planiranja i analize. Koliko privrednika znate koji su radili biznis (poslovni) plan prevashodno za sopstvene potrebe? Kao orijentir budućeg poslovanja, cilj kome se teži i kontrolni mehanizam prema kome se ravnaju sve poslovne aktivnosti? Da, nema ih mnogo, zaista. Naročito među MMSP. A biznis plan je najpotrebniji upravo samom preduzeću kao investitoru, radi objektivnog sagledavanja sopstvenih mogućnosti i potencijala razmatranih investicionih alternativa.
Potencijalni kreditor ili eksterni investitor je u daleko manjem riziku zbog donošenja pogrešne odluke na osnovu pristrasno ili površno urađenog biznis plana i pogrešnih projekcija koje biznis plan sadrži, nego samo preduzeće – investitor. Kreditor će se zaštititi nekim odgovarajućim sredstvima obezbeđenja. Profesionalni investitori pažljivo balansiraju svoj investicioni portfolio minimizirajući rizike. Preduzeće – investitor, s druge strane, pogrešnim investicionim odlukama može ugroziti sopstveno postojanje.
Analiza finansijskog stanja preduzeća je preduslov optimizacije strukture sredstava i finansiranja i ukupne optimizacije poslovanja. Definisanje, analiza i praćenje ključnih indikatora performansi (Key Performance Indicators – KPI), pokretača vrednosti (Value Drivers) i generatora troškova omogućava menadžmentu da se sigurno kreće u datom poslovnom (internom i eksternom) okruženju. Adekvatna finansijska analiza je osnov za pravovremeno reagovanje i planiranje u skladu sa mogućnostima. Poslovno planiranje i analiza moraju da budu neizostavni deo kontinuiranog poslovnog procesa. Bilo da se sprovode interno, u okviru samog preduzeća, bilo da se poveravaju kompetentnim eksternim saradnicima – konsultantima (Outsourcing). Samo tako se rizici od donošenja pogrešnih investicionih i uopšte poslovnih odluka, koje mogu imati dalekosežan negativni efekat na poslovanje, mogu držati u prihvatljivim okvirima.
Potpuno se slažem sa tvrdnjom da domaći menadžeri većinom ne shvataju značaj dobrog biznis plana, detaljne finansijske analize i poslovnog planiranja uopšte. Odličan tekst!
Hvala na komentaru, srdačan pozdrav!
Alderman tim
Koja je fer cena izrade biznis plana, ako ga ne radite sami, nego angažujete nekoga, neku agenciju ili konsultanta? Mislim na biznis plan za kredite i subvencije, za malu firmu ili radnju. Hvala unapred, pozdrav
Poštovani Miloše,
Ne postoji kratak i precizan odgovor na to pitanje. Iz prostog razloga što ne postoji neki propisan, zvanični cenovnik ove vrste usluga, kao što je to, recimo, slučaj sa javnobeležničkim ili advokatskim uslugama. Uz to, u pitanju je veoma heterogena usluga. To znači da postoji veći broj tipova i formi biznis planova, sa različitim nivoima detaljnosti i kompleksnosti, u zavisnosti od svrhe izrade, odnosno kompleksnosti samog projekta (investicije).
Neke kreditne institucije, poput Fonda za razvoj, imaju propisanu formu ili preporučen sadržaj biznis plana za pojedine programe kreditiranja i subvencionisanja preduzetnika, malih i srednjih preduzeća. Takođe, i Nacionalna služba za zapošljavanje ima propisane obrasce za prezentovanje biznis ideje i tržišnu i ekonomsku analizu (de facto poslovni/biznis plan) za konkurisanje za bespovratna sredstva za samozapošljavanje. Međutim, i tu postoje bitne razlike u nivoima detaljnosti i složenosti analize, zavisno od toga da li je u pitanju novoosnovani privredni subjekt ili postojeće preduzeće, za koje se obavezno vrši tržišna i ekonomsko-finansijska analiza postojećeg stanja, kao i analiza postojećeg tehničko-tehnološkog i organizacionog kapaciteta, pa tek onda projekcija novog stanja, sa efektima planirane investicije. Samim tim, razlikuje se i ukupna cena biznis plana, shodno vremenu i drugim resursima utrošenim za njegovu izradu.
Biznis planovi se rade i za interne potrebe menadžmenta, radi sagledavanja profitabilnosti i održivosti investicione ideje. Tu ne postoje propisane forme i sadržaji, ali sve analize i projekcije moraju biti dovoljno detaljne, a pokazatelji jasni i relevantni. I opet, zavisno od utrošenih resursa, cena može značajno da varira.
Takođe je važno pomenuti da cene izrade biznis planova, čak i onih koji se izrađuju u istu svrhu, u istoj formi, za istu kreditnu instituciju, za klijente iste veličine i iz iste delatnosti, značajno variraju, u zavisno od toga ko nudi uslugu izrade biznis plana. Na tržištu postoje zaista kompetentni i zaista nekompetentni pružaoci ove vrste usluge. Pojedinci i timovi sa stvarnim znanjem i relevantnim veštinama i iskustvom i oni koji sve to nisu. Ovi drugi (među kojima je i mnogo onih koji nisu registrovani za obavljanje konsultantske delatnosti, dakle, pružaju ovu vrstu usluge „na crno“) često mogu ponuditi cene koje su daleko ispod realne cene rada. Ali, naručilac uvek mora biti svestan rizika koji preuzima ako mu je cena jedini faktor odlučivanja o angažovanju. Obično ono što je jeftino na kraju skupo košta.
Konsultanti u određivanju cena svojih usluga ugalvnom polaze od prosečne tržišne bruto cene sata rada poslovnih i finansijskih konsultanata i procene potrebnog efektivnog vremena za kompletiranje ugovorene usluge.
U proseku, cene izrade biznis planova, sa pripremom kompletne konkursne dokumentacije i konsultativnom podrškom u vezi konkurisanja po programima Fonda za razvoj, RAS i Ministarstva privrede, za preduzetnike i mikro i mala preduzeća najčešće se kreću u rasponu od 300 do 1.500 evra, zavisno od složenosti posla i visine traženih sredstava. Biznis planovi za kompleksne projekte velike vrednosti (investicioni programi) mogu koštati i višestruko više.
Nadamo se da smo ovim odgovorom i Vama i drugima donekle razjasnili pitanje formiranja cena izrade biznis planova.
Srdačan pozdrav,
Alderman tim